Ptice s proljeća

epa05688747 A lark bird sits on a stone in a farm in the jordan valley east of Nablus City , 26 December 2016. EPA/ALAA BADARNEH

Da vidimo kojim redom neke od najpoznatijih ptica u proljeće k nama dolaze. Prva ptica koja se veselo i najranije s proljeća oglasi, to je ševa poljska. Ona nema velik put da prevali, jer prezimuje u južnim krajevima Jevrope, pa s toga je rano, više puta već u februaru kod nas. Njezina prva vesela pjesma poslije nijeme zime biva sve glasnija i veselija, čim se životinjica k nebu više diže, a omiljela je svakome.

Ona je mila ptica i vjerna pratilica neumornoga kopača i orača. Ona mu za mnogi časak uznese dušu u nebeske visine, gdje se cvrkutajući polako diže, te tako mu omili njegov teški ali pošteni rad. Ona mu navještuje ranu zoru i podne i predvečerje. Svako je dobro poznaje.

Smeđastožuta je poput oranice zemlje sa jasnijem okrajcima pera, ozdo je bjelkasta s uzdužnim smeđim pjegama na prsima. Kljuna je produžena, nosnica jajasto okruglijeh na začetku kljuna, a pokritih sa malijem percima. Ona prebiva po poljima i livadama, a hrani se svakojakim zrnjem. Gnijezdo savija na zemlji, obično u zgodnoj rupici, a snese 4-5 murgavo bijelijeh jaja sa smeđim pjegama.

U mnogobrojnim jatima otidu one mjeseca novembra na jug, a isto tako vraćaju se nazad u postojbinu svoju, te se odijeli par po par i počinje nov veseo život. U početku svojega povratka i kubure, jer nema hrane, nego se moraju zadovoljiti sa vrščićima usjeva, dok se ne počnu zasijavati njive i poljane, te se i njima bolja hrana pruži. U ovo doba jedini joj je drug dosadni i prkošljivi vrebac, s kojim se mora pravdati i klati, jer on nas ne ostavlja ni zimi, nego se marljivo privlači našijem golubinjacima, kokošinjcima i štalama, da tako ne skapa od gladi.

Početkom marta, osobito ako zavlada jugozapadnjak, eto na jednom narupi jato golubova-dupljaša i padne u poljanu, da se odmori od daleka i naporna putovanja. Svakovrsna žita njima su slasna hrana, a oni mnogo toga mogu i da pojedu. Zato i izaberu takvo mjesto, gdje će im toga dosta biti, a uz to bistre tekuće vode, pa se tada ugnijezde vrlo rado u bližnoj hrastovoj šumi ili crnogorici.

Golub dupljaš sličan je veoma običnom divljem golubu, od koga je potekao naš pitomi golub, samo što on ima i zadnji dio, poleđa, kao i krilna pera s donje strane plavosiva. Obitava u Jevropi i zapadnoj Aziji izuzevši najsjevernije krajeve, a gnijezdi se u drveću, najradije u rupama, koje su sebi žune iskopale. Jedva da je golub zagukao dozivljući svoju golubicu, eto ti preko noći jednoga jata drozdova. Oni putuju kroz naše krajeve i idu gore u sjevernije, pa došavši u željeni kraj, radoznalo pregledaju drvo i grm, gdje su se prošle godine gnijezdili, gdje su svoju mladost proveli. Ako je staro svoje mjesto našao, onda ne odlazi dalje od njega. Tako vidimo, da je šuma već ponešto oživila, a međutijem su se već i pupoljci raspukli i lišće pomolilo. Jutrom i večerom udaraju drozdovi i dozivlju željno proljeće.

Sarajevski list (1891)