Tvrdi grad Banja Luka

Banja Luka se prvi put spominje 1494. godine kao grad u onovremenoj Jajačkoj banovini i iza Jajca najvažniji i najtvrđi grad u dolini Vrbasa, koji je s Jajcem zajedno najduže prkosio turskom rasezanju i tek krajem 1527. ili prvih dana 1528. pao u turske ruke. U jednoj ispravi kralja VLADISLAVA II JAGELOVIĆA od 6. februara 1494. spominje se JURAJ MIKULASIĆ kao kaštelan Banje Luke. Pod gradom bila je varoš s jednim katoličkim samostanom. Za vrijeme turskog pustošenja 1494/95. dobivali su građani pomoć od kralja.

Godine 1519. spominje se Banja Luka zajedno s gradovima Vrbasom i Zvečajem (Banya Lwka, Zweczay cum castro Verbaz). Podor grada Banje Luke vidi se još danas na brežuljku iznad lijeve obale Vrbasa u Gornjem Šeheru. Za turske vlade bila su jedno vrijeme (XVII stoljeće) u Banjoj Luci dva grada (dvije tvrđave), jedan u Gornjem, a drugi u Donjem Šeheru. Ta dva grada spominju A. Georgiceo 1626, Hadži Kalfa oko 1650, biskup Maravić 1655. i Evlija Čelebija 1660. godine.

Gornji Šeher je onaj dio današnje Banje Luke, koji je postojao prije turske okupacije i, kako je već rečeno, sastojao se od grada i varoši. Turska ga vrela zovu Eski Banja Luka (Stara Banja Luka).

Rečeno je da se vidi nešto podora ovoga grada na lijevoj obali Vrbasa iznad mosta preko potoka Sutulije. Po Evliji Čelebiji taj grad dopirao je do Vrbasa, a u novije doba nađeni su tragovi zida baš do obale te rijeke. Taj grad i Podgrađe spominje i Sofi Mehmed-pašina zakladnica, napisana 1554. godine. Hadži Kalfa zove ga Gornji Grad za razliku od onoga u Donjem Šeheru i, što je važno, on napominje da je uzet od nevjernika. Tada je imao svoju posadu i svoga dizdara, i bio je samostalan. Ne zna se kada je napušten. To je moglo biti poslije 1688. Sigurno je da nije postojao pri navali princa Hildburghausena 1737 godine.

Bilo je historičara koji su ovaj grad u današnjem Gornjem Šeheru identificirali s Vrbaškim Gradom (Verbaz, Orbasz, Urbaz, Vrbaz, Wrbaz). Budući da se 1518. godine spominje napose grad Banja Luka, a napose grad Vrbas, jasno je da su to dva grada. To je smetalo i poznatog historičara Thalloczy-a, pa je ovo pitanje ostavio neriješeno. Držim da će daljnje izlaganje unijeti nešto više svjetla u ovo pitanje. Jasno je da je još prije turske okupacije na teritoriju današnjeg Gornjeg Šehera bio grad i pod njim varoš i da se oboje zvalo Banja Luka. Gdje je onda bio grad Vrbas?

Donji Šeher osnovao je FERHAT-PAŠA SOKOLOVIĆ izgradnjom svojih zadužbina i drugih zgrada. Grad u Donjem Šeheru sagrađen je tik uz lijevu obalu Vrbasa i zvaše se Novi Grad. Ovaj je grad i danas u dobrom stanju. Na mjestu ovoga grada stajala je 1587. tophana (arsenal), koju je osnovao Ferhat-paša. Ta je tophana pretvorena u grad za vlade sultana Mehmeda III (1595—1603) i po običaju džamija u tvrđavi nosila je ime istog sultana. To se vidi iz jedne isprave kojom se postavlja imam u ovoj džamiji 1739. godine.

Grad se zvao Kal'ai-džedid (Novi Grad). Za ovaj se grad zna da je popravljen 1639, 1714, 1737. ili 1738, 1809. i 1868. godine. Pri ovom zadnjem popravku podignuta je i ona topnička vojarna. Godine 1838. uvršten je ovaj grad među one kojima nije potrebna popravka.

Georgiceo kaže da su u Banjoj Luci dva grada, između kojih je udaljenost 4 milje, što je skoro i pogodio, dok Evlija kaže da su udaljeni više od dva koraka, a to će reći da su vrlo blizu. I ovaj je grad bio samostalan, jer je imao svoga dizdara. Od druge polovine XVII stoljeća Banja Luka je sijelo kapetanije. Zapovjednik topčija (topčaga) bio je 1719. godine MUSTAFA ALAJBEG SVETAČKOVIĆ. Godine 1688. zauzeli su carevci na kraće vrijeme Banju Luku. Od jula do 4. avgusta 1737. opsjedao je ovaj grad general Hildburghausen, znatno ga oštetio, ali ga nije mogao zauzeti. Tu su 4. avgusta carevci doživjeli žestoki poraz i okanili se Bosne. Pored ostalog ostavili su na bojištu 12 topova i 3 havana.

Anonimni opis Bosne, pisan oko 1785, navodi da u gradu ima 50 velikih topova. U doba Evlije Čelebije stajao je pred ovim gradom top od 30 pedalja. Po Jukiću bilo je oko godine 1850. u ovome gradu 25 velikih topova. Po službenom popisu iz 1833, u gradu su bila 23 topa, a među njima i onaj tradicionalni top haberdar. U ovom je gradu bilo 9 tabija, koje i danas postoje. Ovo sve što je dosada rečeno odnosi se na današnji grad u Donjem Šeheru, ali sad bi trebalo odgovoriti na pitanje, gdje je bio grad Vrbas, središte Vrbaske županije, koja se sterala s obje strane rijeke Vrbasa. Pored drugih vijesti o gradu Vrbasu za nas je važno da je nakon pada Jajca 1527. zapovjednik Vrbaskog grada ANDRIJA RADATOVIĆ, videći da se ne može obraniti od Turaka, zapalio tvrdi grad i varoš i sramotno pobjegao.

O mjestu gdje je ovaj grad ležao ima više kombinacija i, kako je već spomenuto, Thalloczy je ostavio ovo pitanje otvoreno, jer se mjesto nije moglo ustanoviti. Nije isključena mogućnost da je ovaj grad Vrbas ležao na teritoriju današnjeg Donjeg Šehera i izgradnjom ovoga da je nestalo traga starom gradu Vrbasu, koji se spominje u poznatom tursko-ugarskom ugovoru od 1519. godine napose, a Banja Luka (današnji Gornji Šeher) napose. Naravno, ovo je nova pretpostavka.

Hamdija KREŠEVLJAKOVIĆ, Stari bosanski gradovi