Postanak Prijedora

Prijedor nije kakva starinska varoš, za koju bi pisac morao svoju glavu razbijati i tačne podatke iznalaziti da ih pri opisivanju iznosi. Pa i ako je on od novijih varoši, opet se malo što zna o njegovom postanku. Ne zna se takođe ni radi čega se on ovdje zasnovao, kad su onda druge varošice, kao Ljubija i Stari Majdan pa i Kozarac bile na najvećem glasu, kako u trgovini tako i u vađenju ruda. Te čuvene stare varoši danas su u velikom mrtvilu.

Da bi, kad bilo, ovo moglo poslužiti kao prilog istoriji Bosne, ja sam se raspitivao i razbirao svuda o Prijedoru, dok najposlje naiđem na jednog starca, još osnivačeva potomka. On mi ispriča sve po istini, kako je još on od svojih starijih čuo i zapamtio. To njegovo zanimljivo pričanje ja sam zabilježio – i evo ga, da i drugi čuju i znaju.

Pripovijedaše mi imenom ALIBEG PAŠAGIĆ koji je odselio iz Prijedora u Rumenliju, da su njegovi prastari još doselili iz Like u Bosnu i to onda kad je Lika oteta od Turaka. Tada su veli, mnogi iselili ovamo u Bosnu, koji ne htjedoše iznevjeriti islam i pokrstiti se, te se naselili u Bosansku Krajinu. Ovdje su odmah dobili po nekoliko kmeta svaki za sebe. Jednom od tih iseljenika bilo je ime Pašo. On je imao sa sobom još tri brata, a Pašo je bio najstariji od njih. Pašo je svukud na pozive išao, pa je često dolazio na razgovor i kmetu Srbinu.

U vrijeme vršidbe stigao bi i na arman (gumno), pa bi gledao kako se vrše, a po svršetku odnosio bi svoj dio žita. Jedan put Pašo naredi da se načine tri armana pa će vršidba ići brže jer je bilo silno žito. Kmet ga posluša. Kad je udario dva stožera u dva armana, pa počeo i u treći, a ovaj se nekako ne dade udariti. Kmet to kaže Paši, a ovaj mu rekne da iskopa odveć duboku rupu pa će onda stožer moći stajati čvrsto. Dok je kmet nekoliko poiskopao, ukaže mu se kao nekakav kapak. On prione malo pobolje i kad otkopa, uvjeri se da je to kapak na kotlu.

Izvuče kotao pun novaca, sve samih dukata. Tuj se desi i kmetova žena, koja je bila trudna. Ele, one novce Pašo podijeli na njih troje i dok se žito ovrlo, svako od njih ponese i novce i žito. Malo je vremena iza tog prošlo, kad li Pašo opet dođe kmetu i počne mu pripovijedati kako su se njegovi novci pretvorili u treskanice. Kmet se stane čuditi, ali Pašo mu kaže da je trebalo podijeliti i na dijete, jer je žena bila trudna, pa se i djetetu hoćaše jedan dio. “Ja sam ljuto zgriješio, zato mi se to i desilo”, reče Pašo.

Tako kmet dobije dio i na dijete svoje. Pašo se odatlen krene kući, pa došavši odmah zaviri ondje gdje su novci, kad li se dukati sjaje! On se obraduje novcima, te odmah učini nijet to jest obeća da će ići na Ćabu u Meku. Što je obećao, to je i učinio. Nije prošlo mnogo vremena, a Pašo ti se krene na Ćabu, te će se uz put svratiti svome kmetu. S njim se pozdravi i rekne mu: „Kmete! Ja odoh na Ćabu, a Bog zna kada ću se vratiti natrag, nego ti samo mogu kazati da odmah bježiš u Kaure (Austriju), jer ako okolni Turci dočuju da si novce našao, skočiće na te pa te porobiti i popaliti pa još ti mogu i čeljad isjeći, nego odmah bježi nemoj tu ni časa više počasiti”. Pašo se pozdravi i otide, a kmet odmah se spremi i pobjegne nekud u Austriju.

Onog vremena, gotovo svaki Turčin, a osobito tirjanin i siledžija, gdje god zamisli jedan dobar komad zemlje, samo s konja čibukom ili štapom pokaže granice, pa je njegova. To je i kajmakam morao potvrditi ako mu makar što god pruži od novaca ili mjesto toga kave i šećera. Tako je i Pašo idući mislio dok nije u toj misli stigao baš na sadašnje mjesto na kom se nalazi Prijedor.

U tom je došao do velikog gaja, koji se tada zvao Svinjarice, jer su se onda po njemu žirili krmci. Tu su okolni seljaci svojim čobanima i stanove pogradili. Pašo odmah stane razgledati kakvo je to mjesto i ima li prilike da bi se moglo tuj kakav stan načiniti i živjeti. Odmah sazove sve ondašnje čobane i kaže im da će tu graditi kuću, u Otoci današnjoj, gdje je sad grad turski, i to kad se vrati s Ćabe iz Meke. To naredi i ode.

Simo STOJANOVIĆ, Bosanska Vila (1891)

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s