Amerikanizacija Jugoslavije (2)

Na izložbi u moskovskom Sokolniki parku koja je trajala od jula do septembra 1959, Amerika je milionima građana SSSR-a servirala svoja „najbolja jela“. Predstavljena je raznovrsna i moderno pakirana hrana, pepsi-kola, IBM-ov kompjuter i 21 najnoviji model automobila. Na ekranima su prikazivani odjeća, igračke, kuhinje, američke ceste, studentski kampusi, supermarketi, rock-and-roll show, aparati za domaćinstvo, filmovi produkcije Disney…

Izložba je bila usmjerena na ljude svih uzrasta koji su na kraju bili zadivljeni kapitalističkom ekonomijom. Uspjeh je bio nevjerovatan, ali je interesantan bio odgovor sovjetske agencije TASS. Po ocjeni ove novinske agencije “prikazana američka kuća tipična je kuća prosječnog američkog radnika koliko je i Tadž Mahal tipična kuća tekstilnog radnika iz Bombaja ili Bakingemska palata tipična kuća engleskog rudara”.

Američki paviljon izazivao je najveći interes i na poznatom Zagrebačkom velesajmu. U prvih deset godina američkog sudjelovanja na sajmu (1955-1965) najposjećenije su bile izložbe “Samoposluga SAD” iz 1957, zatim “Poljoprivreda SAD” iz 1964, te “Tehnologija poboljšava svakodnevni život” iz 1965. godine.

Pored propagandne uloge, ovaj sajam je za Amerikance imao i ekonomsku svrhu jer je, primjera radi, na Zagrebačkom velesajmu 1960. godine sudjelovalo 400 američkih tvrtki. Sajam iz 1967. godine posjetilo je 475.000 ljudi. Među posjetiocima je bio i jugoslavenski predsjednik JOSIP BROZ TITO, kome je američka izložba bila – „vrlo interesantna“. Tito je ocijenio da je novopodignuta zgrada “veoma dobar paviljon”, a od američkog veleposlanika na dar je dobio aparat za brzu fotografiju. Naravno, Zagrebački velesajam koristila je i Jugoslavija kao oružje za vlastitu propagandu pokazujući svoj vanjskopolitički utjecaj, budući da je na njemu učestvovalo oko 50 zemalja iz cijeloga svijeta.

Sovjeti su na američke čari potrošačkog društva odgovorili uglavnom sa tehničkim dostignućima. Tako su na sajmu 1964. godine pokazali maketu hidroelektrane koja je trebalo da bude sagrađena u Krasnojarsku, tiskarski stroj i elektronski mikroskop. Međutim, u popularnosti se nisu mogli takmičiti sa američkim paviljonom. Ljudi su na sajam dolazili da vide nešto novo, a iz SSSR-a je često stizalo nešto što je već bilo dio jugoslavenske svakodnevnice, poput bundi ili knjiga sovjetskih pisaca. Baš kao što je i predvidio Riesman, najlonski rat se obistinio.

Razlike između Istoka i Zapada bile su očigledne i u pogledu automobilske industrije. To možemo vidjeti na velesajmu 1969. godine na kojem su Amerikanci predstavili moderna, ekstravagantna, „bijesna kola“ (Ford, Chevrolet,..) kako performansama tako i cijenom. Sovjeti su pak na sajmu prezentirali skromne mašine Moskvič.

Prosječni je Jugoslaven, posjetitelj Zagrebačkog velesajma, priželjkivao da i njegova realnost bude američki san. Čini se da je konzumerizam koji je serviran od strane Zapada uzimao srca i duše ljudi cijelog svijeta. Amerika je osim „materijalne demokracije izvozila i svijest o slobodi. Tu su slobodu stvarali brojni kućanski aparati koji su pružali višak slobodnog vremena, a svi su se naravno mogli nabaviti u samoposlugama. Poruka je slijedeća: ljudi imaju pravo izbora. Imaju pravo izabrati kako će im kuća izgledati, šta će u nju staviti i šta će kupiti. To nije bilo pitanje političkog vrha, već pravo svakog pojedinca na slobodan izbor.

Koncept samoposluge početkom 20. stoljeća (1916. godine) osmislio je CLARENCE SAUNDRES. Samoposluge, a kasnije supermarketi prepoznati su kao jedno od najvažnijih obilježja savremene Amerike. Samoposluga, odnosno supermarket, bili su simboli američkog načina života. SFRJ je uvela sistem samoposluge prije 1960. godine. Prva samoposluga otvorena je 17. decembra 1956. godine u mjestu Ivanec kod Zagreba. U tiskanim medijima naglašavano je da u to vrijeme samoposluge “nisu postojale u Austriji i Italiji”. Čitav jedan supermarket po američkom modelu sa Zagrebačkog velesajma, kupljen je i instaliran u Beogradu 1958. godine.

Elvira DIZDAREVIĆ

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s