Dubica, 14. vijek

Od kraha templara početkom 14. vijeka, najviše koristi imali su vitezovi jovanovci ili hospitalci, danas poznati pod imenom Malteški vitezovi. Preuzimanjem templarskih posjeda, oni su postali jedni od najvećih zemljoposjednika na tlu Ugarske. Tako je nakon 1312. godine u njihove ruke dospjela i Dubica. I ne samo to. Raspuštenim templarima u Ugarskoj uglavnom je bilo dozvoljeno da se priključe redu jovanovaca i da ostanu na istim posjedima kao i prije. Tako se može pretpostaviti da su nekadašnji templari, sada u novim odorama, i dalje bili na dubičkom području.

U periodu od 1314. do 1386, dubički preceptori ili zapovjednici jovanovaca, u izvorima se spominju 14 puta, a prvi od njih je ANDRIJA koji se nalazi “in domo nostra Dubicha”. U utorak, 27. marta 1314, u Dubici boravi LOKETO, magistar reda jovanovaca za Ugarsku i Slavoniju i ujedno dubički župan. Radilo se, po svemu sudeći, o nekakvom savjetovanju jer, prema zborniku latinskih dokumenata Codex Diplomaticus, tu su, uz dubičkog Andriju i IVAN, preceptor Gore te GVELERIN, zapovjednik Hresna (nekadašnjeg templarskog uporišta). Tom prilikom magistar Loketo plemiću PETKU predaje posjed Gošća na tlu dubičke županije.

Istoričarka LELJA DOBRONIĆ navodi i jednu zanimljivost. Sredinom 14. vijeka, preceptor Dubice je izvjesni BRAT ILIJA (frater Elias), sin ODOLENA i dubički plemić. To je rijedak primjer da lokalni uglednik bude i zapovjednik ovog viteškog reda. Iliju srećemo u šest isprava, u periodu 1347-1355. Nakon što brat Ilija nestaje iz istorijskih izvora, dolazi i do spora između lokalnih plemića i jovanovaca pa kralj LUDOVIK 1359. interveniše i postavlja pitanje o pravnim odnosima između dvije strane.

Popis dubičkih preceptora sa izvorima donosi mađarski istoričar ZSOLT HUNYADI. Po podacima koje je sakupio, dubički zapovjednik u decembru 1360. postaje ALBERTIN koji na toj dužnosti ostaje osam godina. On se u izvorima pojavljuje i kao zapovjednik Szekesfehervara i zamjenik priora za Ugarsku. Albertinovo ime je izuzetno važno zbog nevjerovatnog otkrića iz 2015. godine. Tada je, naime, nizvodno od Dubice, na području Crkvine, tamo gdje se nalazio pretpostavljeni rimski most, po svemu sudeći pronađen upravo njegov pečat.

ALBERTINOV PEČAT

Kako pojašnjava dr JURAJ BELAJ sa zagrebačkog Instituta za arheologiju, legenda dubičkog pečata pisana je “gotičkom uncijalnom majuskulom” i kako je uobičajeno započinje krstom i sadrži slovo S, kao skraćenicu za sigillum (latinski izraz za pečat).

“Natpis, prema tome, možemo čitati kao SIGILLUM FRATRIS ALBERTINUS ili pečat brata Albertina”

Albertin je privremeno napustio Dubicu u koju se vratio 1374, a u njegovom odsustvu zapovjednik je bio ARNOLD OD BEAUMONTA. Nakon Albertinove smrti 1383. njegovu dužnost preuzima JACOPO DE LEONE, nekadašnji zapovjednik jovanovaca u Smirni, na obali Egejskog mora. U maju 1384. na položaju dubičkog preceptora nalazi se RICARDO CARACCIOLO, naredne godine tu je izvjesni LUCAS, a u julu 1386. zapovjedničko mjesto preuzima GERARD CORNUTI. Ove česte promjene Hunyadi tumači turbulentnim odnosima koji u to doba očito vladaju unutar reda.

Nakon 1386, nema pisanih dokaza o prisustvu vitezova u Dubici. O tome, dr JURAJ BELAJ kaže:

“Dobronić je smatrala mogućim da su dokumenti stradali zajedno s njihovim sjedištem i crkvom u Dubici, kada su je 1538. godine osvojili Osmanlije, premda je vjerovala da su je ivanovci napustili i prije. Pitanje je nisu li ponijeli i arhiv sa sobom tamo kamo su iz Dubice otišli. Prema tome, dok se eventualno ne pronađu novi arhivski podaci, nakon 1386. godine ne možemo utemeljeno govoriti o ivanovcima u Dubici, premda je jasno da nisu nestali preko noći”.

DIO GOTIČKOG LUKA

U Dubici odavno nema nikakvih srednjovjekovnih tragova, a ozbiljna arheološka istraživanja nikada nisu preduzeta. No, dogodi se, igrom slučaja, da nam se neočekivano ukaže barem mali dio bogate prošlosti. Tako je 2007. godine, prilikom pripremnih radova za izradnju novog hotela Zepter, pronađen – kako se pretpostavlja – dio gotičkog luka, visok 45 centimetara i izrađen u drugoj polovini 14. ili prvoj polovini 15. vijeka. Stručnjaci vjeruju da se možda radi o djelu prozorskog luka sa gotičke crkve današnjih Malteških vitezova.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s