Trešnjar

Krajem pedesetih godina prošlog vijeka, u zapadnoj Ukrajini arheolozi su pronašli staro slovensko svetilište, u čijem su oltaru očuvane dvije glinene posude, vjerovatno iz 2. vijeka. Na njima je bio utisnut slovenski kalendar, zagonetni splet znakova koji će docnije dešifrovati ruski arheolog BORIS RIBAKOV.

Slovenski kalendar iz prethrišćanskog perioda bio je podijeljen na 12 mjeseci čiji su nazivi poticali od prirodnih pojava ili poljskih radova. Među Česima, na primjer, deseti mjesec nosi ime rijen, što je vrijeme rike jelena. Kako na sjeveru lipa cvjeta mjesec dana kasnije nego na jugu, za Poljake je sedmi mjesec lipiec.

Stari narodni naziv za šesti mjesec u godini je izok, vrijeme pojave insekata i oglašavanja cvrčaka – izoka. Na našim prostorima, ovaj mjesec dugo je nazivan trešnjar, vrijeme prvih voćnih plodova. Na osnovu vremenskih prilika u trešnjaru/junu, naši preci predviđali su šta ih čeka do kraja godine.

Kišan juni sve leto pokvari.

Hladan juni sve pokunji.

Suv juni nosi dobro vino.

Jako leto nosi jaku zimu

Kakav juni, takav i decembar.

Nikakvo leto, nikakva zima.

Kakvo vreme Sv. Medard (8. jun) daje, onakvo šest nedelja traje.

Do Vidovdana valja kiša, po Vidovdanu – baš ništa.

Ako je na Vidovdan kiše, biće je još sedam nedelja.

Ako kukavica po Vidovdanu dugo kuka, predskazuje zlu godinu.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s