Dan Rimljanina

Bogato naslijeđe Rimskog carstva ostavilo je dubok trag u svim segmentima života ljudi na tlu Evrope. I dok su ROMUL, REM, NERON i CEZAR sastavni dio udžbenika istorije, svakodnevni život Rimljana manje nam je poznat.

Kako je izgledao dan građanina Rima? Dok su robovi radili i po 12 sati dnevno, uobičajeni dan Rimljanina (čak i ako nije bio bogat) bio je daleko prijatniji. U klasično doba, dan je u gotovo jednakoj mjeri bio podijeljen na aktivnost (negotium) i odmor i razonodu (otium). Po izlasku sunca, građanin bi obukao togu preko tunike i na brzinu doručkovao (ientaculum) hljeb umočen u vino, nekoliko maslina i voće.

Ukoliko je bio siromašan, Rimljanin bi prvo posjetio svog pokrovitelja kako bi od njega primio nešto novca za taj dan. Uobičajenu užurbanost i poslove u podne bi prekinule trube koje bi oglasile početak vremena razonode. Do 3. vijeka prije Hrista, podne je bilo vrijeme i za jedini pravi obrok (cena) koji je docnije pomjeren za tri do četiri sata i pretvorio se u večeru. Nakon podnevne pauze i odmora, ulice Rima ponovo bi oživjele jer je nastupalo vrijeme šetnje i razgovora.

Od 2. vijeka prije Hrista, ustanovljen je i običaj odlaska u kupatila. Otium – slobodno vrijeme, sa sobom je nosilo i moralnu dilemu. U očima Rimljana, ne raditi ništa značilo je prepustiti se razvratu. Po CICERONU, ovo vrijeme treba provesti u razmišljanju, uzdizanju duha i povratku sebi samom. Građani su se mahom prepuštali kupanju, uživali u trkama dvokolica, borbama gladijatora ili pozorišnim predstavama. Takođe, bile su popularne društvene igre sa kockicama i ludus latrunculorum (igra vojnika), slična šahu.

Cena ili večera obično se održavala oko devetog ili desetog rimskog sata (između 15 i 16 časova), u krugu prijatelja i sastojala se od predjela, glavnog jela i deserta. Sva jela služena su isječena na male komade koji su uzimani prstima desne ruke. Rimljani su imali specifičan ukus. Više su voljeli meka jela od hrskavih pa je meso uvijek prvo kuhano a onda i pečeno. Miješali su slatko i slano i obožavali začine i sosove, prije svih garum – sos od ribljih iznutrica.

Do 2. vijeka prije Hrista, Rimljani su uglavnom pili samo vodu, a kasnije uživaju u medovini, pivu i naravno vinu. Tadašnja vina bila su izuzetno jaka, morala su biti razblažena vodom (čak i morskom) i često su bila začinjena biberom ili medom. Biber, “crno zlato” antike i srednjeg vijeka, bio je luksuzna roba. U vrijeme OKTAVIJANA AVGUSTA (63. p.n.e – 14. n.e.) za 300 grama najkvalitetnijeg bibera na rimskoj pijaci mogli ste dobiti 30 kilograma svinjetine ili čak 300 litara vina.

Rimska večera često je bivala produžena razgovorom, šetnjom ili nekom društvenom igrom, sve do zalaska sunca. Mjerenje vremena za Rimljane je, inače, dugo bio nepoznat pojam. Važne su bile jedino prirodne odrednice: izlazak i zalazak sunca. Tako je zalazak sunca označavao kraj svih aktivnosti i Rim bi utonuo u san. No, baš kao i danas, noćobdija je bilo i u Rimu. U pojedinim bogataškim domovima organizovan je comisatio, svojevrsna pijanka koja bi trajala duboko u noć.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s